Što posjetiti u Makarskoj?

Što posjetiti u Makarskoj?

Malakološki muzej

Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitavog svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija. Malakološki muzej u Makarskoj je muzej školjaka - ljuštura morskih mekušaca. Nastao je sistematskim i samoprijegornim radom teologa i prirodoznanstvenika dr. fra Jure Radića uz podršku i suradnju brojnih ljudi, znanstvenika, muzejskih djelatnika, kolekcionara, a posebno vjernog mu kolege fra Franje Careva, a pod najčešće spominjanim geslom "OD NARODA - NARODU - ZA NAROD". Muzej je otvoren za javnost 30.travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana koji je pod zakonskom zaštitom kao spomenik kulture. Od preko 3000 primjeraka izloženih školjaka, u ovom muzeju se mogu vidjeti ne samo školjke Jadranskog mora već i brojne vrste tropskih i suptropskih mora koje su i najprivlačnijih boja i oblika među svim školjkama. Svetište Vepric Hrvatsko svetište Vepric je posvećeno Majci Božjoj Lurdskoj, a osnovao ga je 1908. g. biskup dr. Juraj Carić koji je tu i pokopan. Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom među njima živo podsjeća na Lurd gdje se Bernardici Soubirous 1858. g. ukazala Blažena Djevica Marija 18 puta. U ovom svetištu podignuta je kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnog puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije. Zbog svoje prirodne ljepote i tišine, ovo je svetište veoma posjećeno kroz cijelu godinu, a glavni su hodočasnički dani 11. veljače, 25. ožuljka, 15. kolovoza i 7. i 8. rujna. Botanički vrt Kotišina Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić (1920-1990), franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. Biokovski botanički vrt nije botanički vrt u klasičnom smislu gdje se svaka biljka unosi prema određenim pravilima, već je zamišljen kao «ograđeni dio prirode» gdje će se zadržati prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno maloj površini od 16,5 ha nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine te kanjon Proslap s istoimenim slapom koji je veći dio godine suh, a oživi za vrijeme jakih kiša. Na površini biokovskog botaničkog vrta Kotišina utvrđeno je oko 300 samoniklih biljnih svojti, od tipično mediteranskih do planinskih, a na nekim područjima sađene su egzote, poljoprivredno i ljekovito bilje. U proljeće i rano ljeto vrt je najraskošniji i obiluje cvjetnim šarenilom dok se u ostalo doba godine u njemu uvijek može pronaći pokoji skriveni cvjetić. Kroz vrt vodi nekoliko pješačkih staza, a na glavnom ulazu u stijeni su uklesane riječi. Zbog svojih prirodnih i kulturnih atrakcija selo Kotišina i njen Botanički vrt privlače turiste i posjetitelje ne samo za vrijeme ljetne sezone, već tokom cijele godine. Lokalna planinarska društva već su markirala okolne planinarske staze koje su dijelom pogodne i za bicikliste. Za Botanički vrt Kotišina brine se Park prirode Biokovo www.biokovo.com. U selu Kotišina, neposrednoj blizini ulaza u vrt, uz samu liticu, nalaze se zidine velikog Kaštela - fortifikacijskog objekta iz 17. stoljeća koji impresionira svojim izgledom. Na mjestu današnje crkvice sv. Ante u Kotišini, koja je građena u razdoblju od 1901. do 1903. godine, bila je stara crkva za koju postoji podatak da je 1672. godine obnovljena, ali od nje nije ništa očuvano osim jednog natpisa koji je kao spomen-ploča uzidan na apsidi današnje crkve, a govori o posvećenju crkve koje je obavio 27. 4. 1681., u doba turske vladavine biskup Lišnjić. U centru Kotišine se nalazi i spomen rodna kuća svećenika isusovca i pjesnika oca Petra Perice, rođenog 1881. godine. Otac Petar Perica s mnogim istaknutim hrvatskim domoljubima mučki je ubijen 1944. godine na Daksi, otočiću Dubrovačkog arhipelaga. Poznat je i kao autor omiljene hrvatske marijanske himne «Rajska djevo, kraljice Hrvata» i «Do nebesa nek' se ori». Kuća je obnovljena i uređena, a postoji mogućnost obilaska za sve zainteresirane i turističke grupe.