Nove porezne stope već od 1.srpnja

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Smanjuje se stopa na primanja do 3600 kuna s 15 na 12 posto jer se time najizravnije pomaže onima koji su najugroženiji, a s vremenom će tendencija biti da ta stopa ide s 12 prema 10 posto, rekao je ministar Šuker komentirajući izmjene Zakona o porezu na dohodak

Izmjene Zakona o porezu na dohodak trebale bi biti raspravljene u Saboru do kraja lipnja, pa će nove porezne stope vrijediti od 1. srpnja, kazao je u utorak Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija nakon sjednice GSV-a u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Dodao je da je ključna porezna stopa od 12 posto, jer najizravnije pomaže najvećem broju ljudi. Ministar je pojasnio da je riječ o smanjenju stope na primanja do 3600 kuna s 15 posto na 12 posto, jer se time pomaže najugroženijima, a s vremenom će tendencija biti da ta stopa ide s 12 prema 10 posto.

Ukidanje stopa od 35 i 45 posto nije pomoć najbogatijima, tvrdi Šuker, a sa stopom od 45 posto ionako je bio zahvaćen vrlo mali broj ljudi. Vladino je stajalište da iznos od 9000 kuna bude donja granica za oporezivanje po stopi od 40 posto, no Ministarstvo financija radi još neke analize i konzultirat će se sa sindikatima, poslodavcima i poreznim stručnjacima, rekao je Šuker.

Ustvrdio je da će se kroz izmjene zakona o porezu na dohodak i porezu na dobit nastojati pojednostaviti život poreznim obveznicima, a da se razmišlja što i kako napraviti s oporezivanjem obrtnika da dođu u istu poziciju kao i oni koji plaćaju porez na dobit.
Napomenuo je i da će se, nakon što se riješi problem gruntovnice, socijalne pomoći davati temeljem imovinskog, a ne više dohodovnog cenzusa, što će sustav učiniti jasnim i transparentnim.
»Socijalnu politiku treba voditi na jedan način, a poreznu na drugi«, kazao je Šuker.

Dodao je da su olakšice u sustavu poreza na dohodak koristili isključivo građani s većim zaradama, a Vlada je mislila i na to da ukidanjem olakšica ne destimulira uplate u dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Kazao je i da je stambenim kreditima u iznosu od 900 milijuna kuna obuhvaćeno 120.000 ljudi, a kroz izmjene zakona o porezu na dohodak i porezu na dobit uplate u treći stup mirovinskog osiguranja i zdravstveno osiguranje priznat će se kao poslovni trošak i rashod, što će građanima biti povoljnije nego što je sada.
Istaknuo je da ne treba gledati samo na izmjene poreznih zakona, nego i na mjere u socijalnoj politici jer će se, primjerice, nakon što se riješi problem gruntovnice socijalne pomoći davati temeljem imovinskog, a ne više dohodovnog cenzusa, što će sustav učiniti jasnim i transparentnim prenosi Vjesnik.
Ministar Božidar Kalmeta, predsjednik GSV-a, kazao je da su socijalni partneri postigli suglasnost o podršci modela C za pomoć tvrtkama u poteškoćama. Uz to, podržali su i izmjene Zakona o golfu, te ukidanje Ekonomskog vijeća.
Damir Kuštrak, predstavnik poslodavaca u GSV-u, kazao je da poslodavci ocjenjuju da je model C, koji je dobro postavljen, pomoć tvrtkama-invalidima, koje se moraju restrukturirati ili završiti u stečaju.

Zdenko Mučnjak, predstavnik sindikata u GSV-u, kazao je da je Vladin model C na tragu višegodišnjih zahtjeva sindikata, jer tvrtke u osobito velikim poteškoćama nisu u to upale zbog aktualne gospodarske krize. Nužno je, kaže Mučnjak, da se osigura njihov opstanak i zaposlenost, a da Vlada ima fleksibilan stav kod prihvaćanja planova njihova restrukturiranja, odnosno ocjenjivanja svake ponaosob.

Mučnjak smatra da bi na sjednice GSV-a, nakon ukidanja Ekonomskog vijeća, trebalo pozivati određene ekonomske stručnjake, kako bi Vladin set mjera za gospodarski oporavak raspravilo tijelo kao što je GSV.
Odgovarajući na upite, Šuker je kazao da nije dobro odmah reagirati »na prvu«. Mjere za gospodarski oporavak su dobre, radi se o kvalitetnom materijalu. Njihov nositelj je predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a ja sam zadužen za financijski dio. O njima možemo raspravljati tijekom provedbe, istaknuo je ministar Šuker.

Damir Kuštrak smatra da je Zakon o golfu nepotrebno stigmatiziran, a da će on osigurati ulazak investitora u turizam. Zdenko Mučnjak kaže da se oko njega nepotrebno stvorila negativna klima, jer nema bojazni od enormnog broja golf igrališta, tj. apartmanizacije poljoprivrednog zemljišta. Kako se čulo, golf igralište u Grožnjanu u Istri ide dalje, nakon što se pribavi još jedna suglasnost.