Najokrutnije serijske ubojice - Društvo - Blog / Makarska

Igranje Boga na najvišoj razini, onoj nesigurnoj niti koja spaja poznato i nepoznato, posebno intrigira kada se granica pomakne do polja čistog užitka. Serijska ubojstva kao fenomen ljudske psihe, unatoč stoljetnoj prisutnosti i dalje ne ostavljaju prostora širim zaključcima o razlozima njihova pojavljivanja. Povijest je ispunjena masovnim ubojstvima, no većinom su se odrađivala pod legalnom krinkom. Međutim, pojam serijskog ubojice drukčiji je zbog njegovog tihog, uživajućeg i okrutnog individualizma kojim gradi svoj svijet daleko od očiju drugih, eliminirajući najčešće žrtvu po žrtvu. Zastrašujuća je spoznaja kako se ubojica ne ističe nikakvim očitim zvjerskim obilježjima, već je naizgled samo običan čovjek; prijatan susjed ili ugledan građanin.

Najstrašniji od najstrašnijih

Jedan od najmisterioznijih monstruma, zasigurno je Jack Rasparač ili Trbosjek čiji identitet nikad nije otkriven. Psihopat koji je zaledio London na kraju 19. stoljeća, ubijao je engleske prostitutke, režući im utrobu i vadeći reprodukcijske organe šokantnom preciznošću. Jack Trbosjek nikada nije uhvaćen i time su njegov lik i djelo postali besmrtni.

Najpoznatiji filmski serijski ubojica, Hannibal Lecter zasnovan je na liku Alberta Fisha, perverznog kanibala zamaskiranog u lik krhkog starca. Omiljene žrtve čije je meso nakon mučenja i ubojstva jeo, bila su djeca. I sam otac šestero djece, opsjednut boli, tridesetih godina prošloga stoljeća zapanjio je Sjedinjene Države zastrašujućim ubojstvima koja je na kraju i priznao. iako se branio neuračunljivošću, porota ga je osudila na smrt na električnoj stolici.

Povezanost sadizma i seksualne patologije čine zastrašujuću strukturu posebnog oblika nehumanih ubojstava. Ted Bundy, ugledni mladi odvjetnik iz Vermonta, ubraja se među najizopačenije aktere ubojitog miljea. Ted Bundy, okrutni ubojice koji je ubijao studentice koje su ličile na njegovu bivšu curu. Prividno normalan, fetišist čije su žrtve u pravilu bile studentice s dugom tamnom kosom, uvlačio je djevojke u svoj automobil. Ubijao ih je u obližnjoj šumi, a nakon toga silovao i sodomizirao. Nakon uhićenja, postao je slavan priznavši više od trideset ubojstava. Zatekla ga je smrtna presuda u dobi od 33 godine.

Gotovo nevjerojatnim se čini podatak da je ugledni britanski obiteljski liječnik, Harold Fred Shipman, s više od 200 ubojstava na prvom mjestu na listi najmasovnijeg ubojice. Dug niz godina prikrivao je stvarne razloge visokog broja smrtnosti svojih pacijenata. Njegove žrtve umirale su iznenada, a uzroke je lažirao u njihovim bolesničkim kartonima. Ubrizgavao im je smrtonosne doze lijekova koji se obdukcijom nisu mogli lako otkriti u tijelu. Na kraju je uhvaćen s ‘’rukama u pekmezu’’, nakon što je kći ubijene starice posumnjala u oporuku kojom njezina majka svu ušteđevinu ostavlja upravo svom liječniku. Pritisak u zatvorskoj ćeliji natjerao ga je da si oduzme život.

Prije nekoliko desetljeća, rodilo se ‘’čudovište iz Anda’’, ubojica koji po broju žrtava stoji uz bok Fredu Shipmanu. Pedro Lopez, čovjek koji sebe naziva ‘’osobom stoljeća’’, već je u ranom djetinjstvu pokazao monstruozne afinitete napastujući vlastitu sestru, nakon čega ga je majka izbacila na ulicu. Pedro je bio žrtva pedofila i to iskustvo pretvorilo ga je u divljaka ranjenog traumom iz rane mladosti. Ubijao je kolumbijske i ekvadorske djevojke po danjem svjetlu, kako bi mogao vidjeti njihovu patnju i polagano nestajanje života. Hvalio se ubojstvima stotina djevojaka i nikada nije pokazao nikakvo kajanje. Osuđen je na kaznu doživotnog zatvora.

Nedavna suđenja dvojici serijskih ubojica, Aleksandru Pićuškinu, ruskom šahovskom ubojici i Robertu Willieu Picktonu, kanadskom farmeru, pokazuju kako su serijska ubojstva izvanvremenski fenomen.

Psihološka istraživanja

Psiholozi se slažu da su serijski ubojice većinom magnetski privlačne osobe, izrazito inteligentne i sklone seksualnim perverzijama. Istraživanja psihopatskog ponašanja pokazuju kako je većina odrasla u problematičnim obiteljima, većinom s jednim roditeljem. Od normalnih ljudi ih razlikuje različit živčani sustav, manjak osjećaja koji uzrokuju grižnju savjesti te smanjena razina serotonina - hormona sreće.

/javno.com/